problemi živan Bezić ŠTO Z N A Č I O D G A J A T I ? Odgajanje je praljudski fe

problemi živan Bezić ŠTO Z N A Č I O D G A J A T I ? Odgajanje je praljudski fenomen, star kao i ljudski rod. O n o je trajna, iskonska i posvudašnja pojava. Otkad postoje ljudi, postoji i njihov odgoj. Stvarnost odgoja je veoma važna za ljudsko društvo, toliko važna da se bez njega ne može ni zamisliti civilizacija. Važna za čovjeka kao pojedinca (»čovjek je ono što od njega učini odgoj«, veli J. J. Rousseau), a tako isto i za ljudsku zajednicu. Kako nekad, tako i sada. Možda danas još više nego prije! S pravom je ustvrdio Renan: »Odgojna pitanja u modernom svijetu jesu pitanja života i smrti. Od njih zavisi sva društvena budućnost.«' Kad je tako, razumljivo je da i nas mora zanimati uloga odgoja u čovječjem životu. Što je odgoj, u čemu je njegova bit i svrha, što nam o njemu govori moderna znanost — to su naša pitanja. Značenje i svrhu odgoja najbolje nam može protumačiti etimologija same riječi.^ Etimologija riječi U stvaranju i oblikovanju riječi obično svaki narod najbolje očituje svoja iskustva i svoje poimanje svijeta i stvari. Počnimo s našim narodom! * M. PEĆAR, Narodni geniji u riječi. Zagreb, bez god. izdanja, str. 23. - W. LINKE, Aussage und Deutung in der Pädagogik. Heidelberg 1966. 333 Hrvatska riječ odgoj ima svoj korijen u glagolu gojiti, koji znači činiti da nešto živi i raste, te se uvijek odnosi na živo biće. Prvotno se tiče fizičkog žvota i znači isto što i hraniti, njegovati, podizati čovjeka. Ako se odnosi na biljke, onda se gojiti pretvara u gajiti (cvijeće, biljke, odatle gaj). Gojiti u H r v a t a danas ima duhovnije značenje od onoga što ga otkriva etimologija riječi. P. Skok ističe da u nekim slavenskim jezicima (a kod nas na Cresu) gojiti znači i liječiti.' Još je zanimljivija Skokova pretpostavka da gojiti ima korijensku vezu sa »žiti« i »živjeti«. Dolazilo bi od indoevropskog korijena »guei« ili u prijevoju »guoi« sa značenjem živjeti (»goj« je nastao na isti način kao od biti »boj« ili od liti »loj«).^ Prema tome, gojiti je isto što i podržavati jedno živo biće u životu. Od gojiti su nastale glagolske Izvedenice: odgojiti, odgajati, uzgajati, Imenice: odgoj, odgajanje, uzgoj, gojiteljica, odgojitelj-Ica, gojenac (-nka), gojence, gojenik (-nica), gojenka, odgajanik (-Ica), I pridjevi: gojen, odgo­ jen, neodgojen, uzgojen, odgojan i neodgojan.^ Riječ »dijete« nije u etimo­ loškoj, ali jest u semantičkoj vezi s gojiti. Nastala je, naime, od »dojiti« (indoevropski korijen »dhei« = sisati).' Jednak je slučaj i s pedagoškim poj­ mom »pitomac«. Proističe od gojiteljskog sinonima »pitati« (hraniti).' Pi- tomac je onaj koji je pitom, tj. onaj koji se dade pitati, rado uzima hranu iz odgojiteljeve ruke. Ovdje moramo napomenuti da hrvatske riječi odgoj i uzgoj ipak ne­ maju isto značenje. Odgoj se uvijek veže na ljudska bića, a uzgoj se redo­ vito odnosi na biljke i životinje (francuski élevage, culture). Mi nikad ne kažemo da životinje i biljke odgajamo, njih samo uzgajamo. Sve donedav­ na te su pojmove brkali mnogi pedagozi, pa i stručne knjige.' Naprotiv, naši susjedi Slovenci uzimaju za odgojne pojave riječi: vzgoja, vzgojiti, vzgajati, vzgojen, vzgojitelj. Rusi imaju za odgoj(iti) termine vospitat' i vospitanie (odatle srpsko vaspitanje.) Etimologiju lako nalazimo u glagolu pitat' koji je zna- čenjski istovjetan s hrvatskim pitati, dakle hraniti, nuditi jelom i pilom, opskrbljivati, izdržavati.' I u češkom se jeziku odgajanje bazira na tjelesnoj ishrani. Vychova ili vychovani (odgoj) i vychovanec (gojenac) proizlaze iz korijena »chov«, što znači uzgoj, njegovanje, rasplod. »Chovati« znači njegovati, gojiti, uz- 3 P. SKOK, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. JAZU, Zagreb 1971, str. 585. * SKOK navodi paralele u litavskom jeziku: »gijo« znači oživio je, a »gajus« onaj koji lako ozdravlja. U sanskritu »gajas« je kućanstvo, a u jeziku avesti »gaya« život. lb., 586. ^ Svi se ti izrazi oslanjaju na primarne riječi: gojan, gojnost, gojazan, gojaznost, gojenje, gojidba, gojilište i si. « P. SKOK, op. cit. I, 403. Isto: S. ZIVKOVIČ, Uvod u opću lingvistiku, II izd. Zagreb 1958, str. 173. ' P. SKOK, op. cit. II, 666. Isto: M. MOGUŠ, Fonološki razvoj hrvatskog jezika. Matica Hrvatska, Zagreb 1971, str. 10. Kao npr. Pedagogijski leksikon. Minerva, Zagreb 1939. " R. F. P O L J A N E C , Russko-horvatskij slovar. Škol. knjiga. Zagreb 1973 , 750. 334 gajati. Uz povratnu zamjenicu »se« chovati ima još jedno zanimljivo zna­ čenje: vladati se, ponašati se. Odatle imenica »chovani«: vladanje, pona­ šanje. Tako su Česi od primitivnog »chov« prešli na kulturno »chovani« i dali odgoju suptilniji smisao.'" Sličnu situaciju nalazimo i u poljskom jeziku. Poljski odgojni izrazi slični su češkima i po fonetici i po etimologiji. Wychowanie (odgoj), wychowavirca (odgojitelj), wychowac i wychowywac (odgojiti) Imaju svoj korijen u Imenici »chów« gojenje, tov), odnosno glagolu »chować« (goji­ ti)." Odgoj i u Poljaka, dakle, počinje tjelesnom njegom, ali Ipak dobiva I neku uljudbenu prijmesu uz pomoć srodnih Izraza »schować« i »pochować« koji znače pothraniti, čuvati, sakriti (tu naziremo konzervativne sklonosti Poljaka). Oni k tome znaju dobro razlikovati uzgajanje bilja (uprawiac rosliny) i stoke (hodowaé zwlerz^ta) I odgoj djece (chowac dzlecl).'^ Sada skrenimo pažnju na jezik začetnika formalne pedagogije. Stari Grci su brigu o djeci nazivali uKtSsia (od korijena tckiSó?, dječak, slično latinski puer I pubes). Isti čin se glagolski Izrazuje s TraiSsuw, brinu­ ti se za djecu. S vremenom su nastali u kombinaciji s glagolom ^y''' (voditi, upravljati) izričaji TraiSayfóyói; (odgojitelj), T:M^X'{<ù-\iy. (po- sao odgojitelja) i TtatSaYojysiQV (mjesto školovanja, gimnazIj).natSaYcoYÓ? ili pedagog bio je rob koji je u početku pratio gospodsku djecu u školu, a kasnije ih i sam kad kuće poučavao. Rimljani su uzimali samo učene grčke robove za učitelje svoje djece." Kako vidimo, grčko poimanje odgoja sadrži u sebi elemente vodstva i umnog obrazovanja. Isto shvaćanje odgoja otkrivamo I kod Rimljana. Njihova Imenica educatio (odgoj) i glagol educare nastali su na temelju korijena ducere (odatle dux, dužd, duce), što znači voditi ili zapovijedati. Narod vojnika i pravnika zamišljao je odgoj mladeži prema svojim klasnim idealima.''' Grčku i latinsku terminologiju kasnije su preuzeli gotovo svi narodi svijeta pa je tako postala međunarodnim dobrom. Talijani su naslijedili rimske izraze educare, educazione, educatore, educando, alunno. Uz to još upotrebljavaju izričaje: allevare, allevamento i tirar su. Ta posljednja riječ podsjeća na rimsko ducere (duce!) i sadržava notu prisile u odgoju. Izraz »allevare« (i odatle »allievo« = gojenac) daleko je plemenitiji i upućuje na tjelesno i duševno uzdizanje (levare = dizati) gojenika. No »allevamento« se podjednako upotrebljava i za uzgoj bilja i blaga. Francuzi postupaju posve slično. Uz latinsko naslijeđe (éduquer, édu- cation, éducateur, éducabillté éducable, éducatif) imaju élever, élève, éle- vé, élevage, éleveur. I tu je korijen latinski (levare), ali značenje novo: tje- »Chov koni« znači konjogojstvo, a »chov dobytka« stočarstvo (J. M E R H A U T , Veliki češko-hrvatski rječnik. Zagreb, bez god., str. 70). " D. BURIĆ, Hrvatskosrpsko-poljski rječnik. Miejsce Piastowe 193S, 69. '2 D. BURIĆ, op. cit. 69. Kako je bilo teško odgajati plemićku djecu, najbolje pokazuje poslovica: »Quem dii odcrunt, paedagogum fecerunt«. Osim »educandus« gojenca su Rimljani još nazivali »alumnus« (od »alere«, hraniti). 335 lesno i duševno podizanje, uzdizanje, odgoj. Nažalost, isti se izrazi mogu odnositi i na uzgoj drugih živih bića, osobito »ćlevage« i »ćleveur«. »Edu- quer« i njegove izvednice primjenjuju se samo na čovjeka te imaju spiri- tualniju boju.'' Nijemci su za svoj odgoj pronašli nazive koji odgovaraju njihovu nacionalnom karakteru: Erziehung (odgoj), Erzieher (odgojitelj), Zögling (gojenac), Zucht (stega), erziehen (odgajati). Svima njima je radikal »ziehen«: vući, izvlačiti, pritegnuti."* (Odatle i Zug = vlak, pa Ziehpresse = tijesak, Ziehvater = poočim, Ziehsohn = posinak, Ziehkind = po- svojče). Prizvuk sile je očit u njemačkom shvaćanju odgoja." Jasno je da to »vlačenje« i »izvlačenje« ne može uroditi privlačenjem. Nasreću, N i ­ jemci imaju za odgoj još jedan, mnogo pozitivniji izraz — Bildung. Potječe od riječi »Bild« (lik, oblik, slika), odnosno »bilden« (oblikovati). Pri tome se u prvom redu misli na duhovno oblikovanje, na izobrazbu duševnih moći. Budući da se Bildung upotrebljava češće nego Erziehung, Nijemci pokazuju dobru volju za mijenjanje svojih odgojnih navika. Englezi su posredništvom romaniziranih N o r m a n a također preuzeli latinske odgojne nazive: éducation, edúcate, educated, educational, forma­ tion, nurse (od lat. nutrix, nutriré: dojiti, hraniti, njegovati) i djelomično grčke: pédagogue, pédagogies, pedagogical. Svoje vlastite nacionalne izraze — breed, rear, bring up, raise, uz odgovarajuće imenice — upotrebljavaju manje. Sve te riječi imaju svoje semantičke nijanse: breed (od anglos. bredan, brod)'' u svom osnovnom značenju: snijeti, izleći, roditi; rear (od anglos. raerán): podići, izgraditi, postaviti (podupirujući odostrag); bring Up (od anglos. bringan): donijeti, dovesti, voditi; raise (od staronor- dij. reisa): podići, vući uvis. Tako engleski jezik osim sasma fizioloških komponenata odgoja prihvaća i njegove vodstvene i oblikovne dimenzije. Odgoj kao praksa Iz narodnih usta mogli smo uočiti mnogovrsna značenja fenomena od­ goja. Ako želimo istaknuti bitnu oznaku odgoja, koja je prisutna u svim njegovim varijantama, onda je to svakako proces. Svaki odgoj je u svojoj srži p r o c e s . To najbolje pokazuje lingvi­ stička analiza pedagoških termina raznih naroda, koji se uploads/Litterature/ 4-3-zivan-bezic-sto-znaci-odgajati.pdf

Tags
littérature odgoj odgoja riječi zagreb pedagogija
Documents similaires
  • 20
  • 0
  • 0
Afficher les détails des licences
Licence et utilisation
Gratuit pour un usage personnel Attribution requise
Partager