Romanisches lehngut In Kroatien war eine romanische Sprache Um oo nach Christos kommen Slawen auf die Balkaninsel -man sollte nicht Balkan sagen weil das Gebirge in Bulgarien ist Sie war ? chendeckend slawisiert aber das bedeutet nicht dass Slawen dort wa
In Kroatien war eine romanische Sprache Um oo nach Christos kommen Slawen auf die Balkaninsel -man sollte nicht Balkan sagen weil das Gebirge in Bulgarien ist Sie war ? chendeckend slawisiert aber das bedeutet nicht dass Slawen dort waren denn es gab ja eine Nordbev? lkerung Diese Nordbev? lkerung wurde assimiliert Die Nordbev? lkerung sprach im Norden Latein im Süden Griechisch Im Süden also Griechisch als Substrat im Norden Latein Die Trennlinie wird als Jire ?ek ??Skok Linie bezeichnet supstrat lat substratum Podloga osnova temelj U lingvistici doma ?i jezik na nekom podru ?ju ?to ga je iz ovih ili onih razloga istisnuo iz uporabe uvezeni naknadno doneseni jezik jezik do ?ljaka osvaja ?a ili doseljenika do ?ljaci su djelomi ?no najprije nau ?ili i jezik starosjedilaca te starosjedioci jezik do ?ljaka razdoblje dvojezi ?nosti a zatim su kao malobrojniji ili kao dru ?tveno manje utjecajni svoj prvotni jezik napustili i u komunikaciji prihvatili isklju ?ivo jezik ve ?inskoga ili pak utjecajnijega stanovni ?tva Tako je jezike ?to su ih Rimljani u svojim osvajanjima zatekli na podru ?jima Italije etrurski oski ?ki umbrijski venetski i dr zap Europe iberski galski ligurski i dr te Ilirika Mezije i Dacije ilirski tra ?ko-da ?ki tijekom stolje ?a uspio istisnuti lat jezik rimskih osvaja ?a i doseljenika Me utim i nakon nestanka doti ?nih domoroda ?kih jezika u uvezenom latinskom koji je pre ivio o ?uvao se manji ili ve ?i broj zna ?ajki koje se mogu pripisati utjecaju domoroda ?kih jezika u fonetici morfologiji sintaksi i leksiku te u onomastici Primjerice u Galiji glasovni razvoj galoromanskih jezika npr ozvu ?enje intervokalnih okluziva -p- -t- -k- te -s- mnogi lingvisti pripisuju utjecaju galskoga supstrata na latinski u razdoblju dvojezi ?nosti Kao supstrat hrvatskomu mo e se uzeti govorni lat jezik Ilirika i Panonije Teoriju supstrata razradio je od dalje tal lingvist G I Ascoli nastoje ?i diversi ?kaciju govornoga latinskog objasniti supstratnim ?imbenicima superstrat superstrat njem Superstrat franc superstrat lat superstratum nadsloj gornji ili posljednji sloj jezik ?to su ga na neko podru ?je donijeli do ?ljaci osvaja ?i doseljenici te ga neko vrijeme jo ? govorili po ?to su nau ?ili i jezik starosjedilaca razdoblje dvojezi ?nosti ali su s vremenom svoj stari jezik napustili i kao jedini jezik komunikacije preuzeli doma ?i jezik starosjedilaca obi ?no jezik ve ?ine ili pak presti niji jezik unose ?i u nj manji ili ve ?i broj elemenata i zna ?ajki iz svojega prvotnoga jezika u izgovoru morfologiji sintaksi leksiku onomastici itd U drugom zna ?enju nazivak superstrat ozna ?uje sve elemente i zna ?ajke koji su iz prvotnoga jezika do ?ljaka bili preuzeti u jezik koji se o ?uvao Tako su u doba seobe naroda neki germ narodi C Vizigoti Franci Burgundi Langobardi i dr osvojili pojedine ve ? romanizirane dijelove Rimskoga Carstva ali su s vremenom kao malobrojniji najprije postali dvojezi ?ni govorili su svojim germ idiomom i mjesnim latinskim a zatim svoj stari jezik napustili i prihvatili mjesni latinski romanski kao jedino
Documents similaires










-
30
-
0
-
0
Licence et utilisation
Gratuit pour un usage personnel Aucune attribution requise- Détails
- Publié le Sep 17, 2021
- Catégorie Literature / Litté...
- Langue French
- Taille du fichier 102.9kB